Danas je u OKC Abrašević održana konferencija za medije povodom predstojeće druge faze realizacije projekta “Pravo na grad”.

Piše: Aldina Lipovac – Jandrić, AbrašMEDIA

Na press konferenciji govorili su predstavnici organizacija koje čine koaliciju “Naše društvo” i realizuju projekat “Pravo na grad”, Majda Šehić, iz Centra za psihološku podršku Sensus, Husein Oručević ispred OKC Abrašević i Marin Bago, iz organizacije Futura.

“Centrar za psihološku podršku Sensus je imao u biti jako aktivnu ulogu u prvoj fazi projekta Pravo na grad. Mi smo proveli istraživanja o zadovoljstvu javnim uslugama. Naime, s obzirom na to da su građani i građanke krajnji korisnici javnih usluga koje su u nadležnosti grada, htjeli smo da vidimo šta je ono čime su građani najviše i najmanje zadovoljni. Cilj istraživanja bio je da nađemo četiri prioritetne usluge kojima su građani i građanke najmanje zadovoljni, kako bi dalje mogli usmjeriti drugu fazu projekta koja je ono što najviše interesira javnost. Četiri usluge koje su po mišljenju građana i građanki najlošije su: zelene površine, urbanizam i građenje, imovinski i pravni poslovi i usluge i privreda”, izjavila je Majda Šehić.

U drugom dijelu projekta “Pravo na grad” u fokusu će biti dvije usluge, kojima su građani najmanje zadovoljni, zelene površine i urbanizam i građenje, navode iz koalicije Naše društvo.

Foto: Amila Topčagić, AbrašMEDIA

“Kada je riječ o Abraševiću, sljedeće sedmice ćemo krenuti sa prvim aktivnostima. Naše aktivnosti će se bazirati na realiziranju fokus grupa u pojedinim naseljima u Mostaru, to je prije svega vezano za mjesne zajednice. Takođe, možda bi bilo dobro napomenuti da je ono najvažnije, kada je riječ o Mostaru, a na čemu su građani posebno insistirali, zelene površine, njihovo održavanje i kako one u Mostaru izgledaju. Imaćemo šest fokus grupa iz šest mjesnih zajednica, s tim da ćemo započeti sa one dvije za koje smatramo da su već napravile prvi korak, da su uradile nešto značajno, kada je riječ o prostorima oko zgrada te ćemo ih ispitati kako su oni to načinili da bi to mogao biti primjer i za druge mjesne zajednice i druga naselja u gradu Mostaru”, izjavio je Husein Oručević, iz OKC Abrašević.

Prema riječima Oručevića, vezano za drugi dio projekta koji se tiče usluge urbanizam i građenje, realizirati će se Vijeće urbanista i arhitekata grada Mostara, a kroz zasjedanja i razgovore doći će se do određenih rješenja vezanih za urbanizam i arhitekturu u gradu Mostaru.

Foto: Amila Topčagić, AbrašMEDIA

“Futura je uspjela stupiti u kontakt sa Gradskom upravom. Naime, dobili smo potvrdu gradonačelnika Mostara, gdje je rekao, obzirom da je za provođenje aktivnosti na projektu potrebna kvalitetna saradnja Gradske uprave sa mrežom Naše društvo, ‘ovom prilikom dajemo potporu navedenom projektu, na način da rukovoditelji organizacijskih jedinica Gradske uprave Grada Mostara, ustanova, javnih poduzeća u vlasništvu Mostara dužni smo pružiti neophodne informacije vezano za rad istih, u okviru druge faze projekta. Dobili smo potporu da pitamo što god želimo, a drugi subjekti su dobili naređenje da moraju odgovoriti na pitanja, iako to svakako po zakonu moraju. U tom smjeru imamo podršku od gradonačelnika Mostara. Mi smo već uputili određena pitanja gradskim odjelima, komunalnim poduzećima, dakle, svim nadležnim za zelene površine. Svake godine u budžetu Mostara ima oko osam miliona maraka ZKP, odnosno zajedničke komunalne potrošnje. Tu se podrazumijeva čišćenje grada, održavanje zelenih površina i održavanje cesta. Dakle, struka, sa kojom smo kontaktirali na različite načine, kaže da je to sasvim dovoljno da Mostar bude biser grad, a ne samo da se uredi, jer to su zaista velika sredstva i u prvoj fazi projekta kad smo upoređivali Mostar sa drugim gradovima, vidjeli smo da Mostar ima više sredstava za ovu oblast nego drugi gradovi, a svi znamo kako to izgleda na terenu. Poslali smo zahtjev, odgovore ćemo prezentirati javno, kao i sve naše priloge koje budemo radili. Tražimo od Grada Mostara da nam dostavi program ZKP-a, to je zajednička komunalna potrošnja, na što se sve troši novac i cjenik po kome se te usluge predviđene programom naplaćuju. Dakle, to su neki dokumenti koje u modernim,transparentnim gradovima možete naći na internetu, a kod nas je i to problem. U startu smo mi uskraćeni za nekakav plan i cijene”, navodi Marin Bago iz organizacije Futura.