Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH 06.08.2019. godine, svim medijima  dostavio je Informacija s naslovom  „Akreditirana laboratorija uradila analizu-sadržaj teških metala i piralena znatno ispod graničnih vrijednosti“.  Uz Informaciju je priložena i analiza koju je na zahtjev Federalnog ministarstva okoliša uradio laboratorij Euroinspekt Croatiakontrola iz Hrvatske.

U Informaciji se navodi i da  „Navedene hemijske analize ukazuju da se dehidrirani mulj može koristiti u poljoprivredne svrhe ukoliko se prethodno izvrši sterilizacija mulja, a to znači uništavanje patogenih organizama, odnosno potencijalnih uzročnika oboljenja.“

Budući da se tvrdi da je zaključak u skladu s Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja, postavljamo pitanje, je li osoba koja je ovo napisala ikada vidjela, pročitala Pravilnik na koji se poziva.

Radi informiranja javnosti ponovno objavljujemo što piše u Pravilniku:

 

 

Evidentno je da količina PCB-a nije jedini parametar na temelju kojeg se dolazi do zaključka može li se mulj koristiti u poljoprivredi.

Gdje su podaci za ostale stavke? Koja je svrha kreiranja ovakvih spinova?

Tko se to igra s našim zdravljem i životima?!

Posebno je opasna manipulacija informacijama kada je u pitanju PCB.

Što je to pokazala analiza „akreditiranog“ laboratorija?

Da prvo razriješimo pitanje akreditacije.

Pogledajmo analizu:

View Fullscreen

 

Vrlo konkretno, navedeno je da su sa zvjezdicom (*) označene metode obuhvaćene područjem akreditacije.

 

Koliko zvjezdica vidite u ovom dokumentu? Zašto zvjezdica nema pored oznake PCB-a?

U potrazi za odgovorima  obratili smo se  laboratoriji iz Zagreba i upitali, na temelju čega tvrde da su akreditirani po pitanju analize mulja.

Dobili smo sljedeći odgovor: „Naša metoda za ispitivanje PCB je akreditirana za ispitivanje mulja (mulja kao otpada nakon pročišćavanja) – pogledajte metodu br. 188 iz naše potvrde o akreditaciji – http://croatiakontrola.hr/wp-content/uploads/2014/07/Potvrda_o_akreditaciji_2019.pdf

Otvaranjem ovog linka dobili smo informaciju da se metoda  188. odnosi na „Određivanje izabranih polikloriranih bifenila u krutom otpadu“. Budući da mulj koji sadrži 20,67% suhe tvari zasigurno nije kruti otpad (taj postotak suhe tvari je naveden u analizi), zanimalo nas je kako je moguće pozivati se na tu metodu, te u konačnici, zašto onda nema zvjezdica pored analiziranih PCB-ova?

Uslijedio je odgovor:   „ ….zabunom smo izdali izvješće na kojem nismo naznačili da je metoda ispitivanja PCB akreditirana. Kada smo primijetili zabunu, izdali smo našem nalogodavcu novo izvješće koje vjerujem možete dobiti na uvid, a na tom izvješću je navedeno da je metoda akreditirana.“

I tako, naša ministrica okoliša je angažirala laboratorij koji je se „zabunio“.  Dešava se, tko radi taj i griješi. No, je li u pitanju „zabuna“ ili nešto drugo, može li se kod analize mulja s 20% suhe tvari pozivati na akreditaciju za kruti otpad?

Vladu FBiH odgovor na ovo pitanje nije zanimao, analizu sa zvjezdicama nikad nisu ni objavili, ako su je uopće i dobili.

Premda Grad Mostar ima 2 javna sveučilišta/univerziteta, a broj profesora, doktora, magistara, možemo samo nagađati, nitko se nije oglasio niti dao bilo kakav komentar na javno objavljenu analizu.

Odgovore na naša pitanja dao je dr. sci. Abdel Đozić, vanr. prof iz Tuzle:

„Metoda koju je koristio Croatiakontrol za određivanje PCB-a se ne može primijeniti za mulj, naime, da bi mulj bio označen kao kruti sadržaj, suhe tvari treba biti veći od 40%. Mulj jeste otpad koji može biti opasan u zavisnosti od sadržaja onečišćujućih tvari, ali u ovom slučaju, nije kruti otpad. Ovdje je primjetno da uzorak nije bio dovoljno ugušćen, odnosno, prema mom mišljenju nije uzet reprezentativan uzorak već razrijeđen mulj, jer je ostatak voda 79,33%. Za analizu muljeva sa visokim sadržajem vode nije moguće koristiti metode za analizu čvrstih uzoraka posebno ne one koje se koriste za kategorizaciju krutog otpada.“

Još jednu nelogičnost uočili smo u analizi iz Zagreba. Naime, za sve pojedinačne PCB-ove koje je analizirao, laboratorij nije naveo precizne vrijednosti koje su utvrđene, nego je za svaki pojedinačno utvrdio da ga ima manje od 0,010 mg/kg. Ono što smo smatramo spornim je činjenica da istu tvrdnju imaju i za ukupni PCB, dakle, tvrde da je i ukupni zbroj svih 15 PCB-ova koje su analizirali manji od 0,010 mg/kg. Kako je to moguće tvrditi, kada nisu utvrđene konkretne vrijednosti svakog pojedinačnog PCB-a?!

I na to pitanje odgovor smo dobili od dr. sci. Abdela Đozića:

„Nije moguće zbrajati vrijednosti koje instrument nije mogao da očita i koje nisu zabilježene, jer ako je ispod praga detekcije vrijednost može biti 0 ili 0,009 ali mi to ne znamo.“

Ostalo je još mnogo pitanja bez odgovora:

Je li moguće da nitko u Vladi FBiH ili Ministarstva okoliša FBiH  nije uočio nelogičnosti u dokumentu koji su javno objavili?

Je li moguće da nitko nije pročitao Pravilnik prije nego je u eter otišla informacija „Navedene hemijske analize ukazuju da se dehidrirani mulj može koristiti u poljoprivredne svrhe…“

Zašto se prešutjela informacija da je i Federalni zavod za agroekologiju uzimao uzorke mulja za analizu isti dan kada i laboratoriji Euroinspekt Croatiakontrola iz Hrvatske?

Zašto njihove analize ne objavite?

U konačnici, zašto se igrate sa životima ljudi u dolini Neretve?

Znate li kakvi su naslovi uslijedili nakon vaših objava, evo jedan od zanimljivijih

Želite li vi možda vašoj djeci ponuditi kavade uzgojene na mulju s pročistača otpadnih voda u Gradu Mostaru?